Core biopsija klinički i radiološki sumnjivih promena u dojci

Biopsija dojke širokom iglom, core biopsija / kor biopsija/ je savremeni postupak uzimanja uzorka tkiva sumnjive promene iz dojke.
Core biopsija

Zloćudni tumori dojke su najčešće maligno oboljenje kod žena. Procenjuje se da će svaka deseta žena oboleti od ove bolesti tokom svog života. Ujedno, rak dojke je i jedno od najbolje proučenih malignih oboljenja, razvijen je veliki broj terapijskih procedura i znatno povećana šansa za izlečenje od ove bolesti.

Uslov za uspešno lečenje jeste rano otkrivanje raka dojke i pravilan izbor terapijskih postupaka.

Ranije su dijagnoze raka dojke postavljane u toku same operacije u postupku takozvane ex tempore biopsije. U savremenoj medicinskoj nauci ove su procedure potpuno izbačene kao neprecizne, pogrešne i potencijalno opasne za pacijentkinju. Sem saznanja da li je promena dobroćudna ili zloćudna, ova procedura ne nudi nikakvu dodatnu informaciju, a koja može niti od sudbinskog značaja za pacijentkinju.

Biopsija dojke širokom iglom, core biopsija / kor biopsija/ je savremeni postupak uzimanja uzorka tkiva sumnjive promene iz dojke. Detaljnim i pedantnim pregledom ovog uzorka koju sprovodi patolog vrše se dve vrste analiza. Prva je patohistološka (PH) analiza i njome se otkriva na osnovu izgleda ćelija i tkiva da li je bolest maligna ili ne,a u slučaju maligne bolesti koja je vrsta i podvrsta i koliko se ćelije razlikuju u izgledu od normalnih (diferenciranost). Ukoliko se postavi dijagnoza maligne bolesti rade se imunohistohemijske (IHH) analize koje predstavljaju najsavremenije procedure i služe za određivanje bioloških karakteristika tumora. One pokazuju da li su tumorske ćelije i tumorsko tkivo osetljivi na hormone(estrogenski Er i progesteronski Pr receptori), da li poseduju faktore rasta(HER2) i koliko se ćelija tumnora deli u svakom momentu (proliferativniindeks Ki67). Ovo su takozvani biološki markeri raka dojke. Poznajući ove karakteristike tumora moguće je ne samo dati prognozu bolesti već i odrediti kojim redosledom treba primenjivati terapijske procedure. Na primer, u slučaju da na ćelijama tumora postoji u visokom procentu prisustvo receptora za faktore rasta (HER2) i ako je tumor dimezija 2 i više cm, savremeni protokoli predlažu najpre sprovođenje hemio i biološke terapije a potom se po smanjivanju i ograničavanju tumora sprovodi operacija.

Otuda je kor biopsija sumnjivih promena u dojkama neizostavna dijagnostička pocedura i zlatni standard, odnosno postupak bez koga se ne može niti treba, preduzimati nikakva terapijska pocedura.

Isto pravilo preoperativne biopsije, radi postavljanja dijagnoze, važi i za malignome na ostalim organima dostupnim biopsijama (usna duplja, želudac, debelo crevo, grlić materice, štitna žlezda, limfne žlezde...)

Procedura je bezazlena, kao i kod drugih biopsijskih postupaka, ne doprinosi širenju maligne bolesti.

Kor biopsija promena u dojkama se izvodi kao ambulantna procedura u kabinetu za ultrazvučni pregled dojki. Pacijentkinja je u ležećem položaju,kao za ultrazvučni pregled dojki, te se najpre ultrazvučno locira promena u dojci, dezinfikuje koža, infiltriše lokalni anestetik i sačeka njegovo dejstvo. Načini se mali rez na koži kopljastim nožićem te se kroz njega uvede igla koja se pod ultrazvukom prati sve do sumnjve promene i iz nje uzme uzorak, debljine svega oko 2mm a dužine 15 do 22mm. Postupak se ponovi 2 do 3 puta. Rana se portom previje. Postupak je bezbolan i sveukupno traje do 5 minuta.Nakon procedure pacijentkinja se može, ukoliko želi, istog dana vratiti svojim dnevnim obavezama. Lak bol i plavilo na mestu uboda mogu se pojaviti ali spontano nestaju.

Uzorci se pakuju i šalju patologu na pregled. Nalazi, patohistološki (PH) i imunohistohemijski (IHH),stižu za nekoliko dana.Nalaz se tada saopštava pacijentkinji usmeno te ukoliko je bolest zloćudna, planira se dodatno ispitivanje(laboratorijske analize, rentgenski snimak pluća, ultrazvuk trbuha, rentgenski snimak kostiju, ponekad magnetna rezonanca dojki) a potom prikaz onkološkom konzilijumu za donošenje odluke o takozvanom prvom terapijskom modalitetu tj o načinu započinjanja onkološkog lečenja.

U slučaju da se kor biopsijom postavi dijagnoza benigne bolesti, pacijentkinji se usmeno saopštava nalaz i predlaže uklanjanje promene ukoliko za to postoje razlozi(na primer promene sa ćelijskom atipijom) ili ritam kontrolnih pregleda ukoliko promenu nije neophodno uklanjati(na primer mali fibroadenomi).

Kod postojanja cisti u dojkama a što je relativno čest nalaz, savetuje se punkcija ciste i citološki pregled punktata. Procedura se naziva aspiraciona biopsija finom iglom (FNAC). Ovo je dijagnostičko-terapijska procedura jer se njom ukloni tj izleči cista a u dobijenoj tečnosti se ispituje odsustvo ili prisustvo i izgled ćelijskih elemenata. Na osnovu tih nalaza se procenjuje potreba za lečenjem ili određuje ritam kontrolnih pregleda.

Oba postupka, core biopsija širokom iglom i aspiraciona biopsija finom iglom, dostupne su u našoj ordinaciji. Sprovode se pod kontrolom ultrazvuka, u prisustvu hirurga onkologa. Izvode se ambulantno, kratko traju, ne zahtevaju značajno vreme niti odlaganje dnevnih obaveza i aktivnosti, ne zahtevaju posebnu pripremu a rezultati stižu u najkraćem roku.

Rano otkrivanje sumnjivih promena u dojkama i biopsijske procedure put su do sigurne, precizne, kompletne i brze dijagnoze malignih tumora dojke, a što je uslov za uspešno lečenje ovih bolesti.